Ukrajina traži avione, ovo su najizgledniji kandidati. Već se pojavio ogroman problem

TEK što su odobrene isporuke zapadnih tenkova, iz Kijeva je stigao zahtjev za višenamjenskim borbenim avionima. I opet je sve krenulo već viđenim tijekom koji smo vidjeli kod PZO raketnog sustava Patriot i tenkova. Opet Bundeskanzler Scholz, kao i u slučaju Patriota i Leoparda, odlučno niječe bilo kakvu mogućnost isporuke borbenih aviona Ukrajini. Isto tvrdi i američki predsjednik Biden.

Oba su do prije koji tjedan odlučno tvrdila da neće isporučiti ni Leoparde 2 ni Abramse. Pa eto, prvi će Leopardi put Ukrajine za dva, najviše tri mjeseca. Doduše, isporuka Abramsa će krenuti krajem ove ili početkom 2024. godine.

Na kraju svi znamo kako će to završiti – za nekoliko tjedana, možda koji mjesec, Zapad će pristati isporučiti višenamjenske borbene avione Kijevu. Zapravo se može ustvrditi da je odluka već donesena, samo se negiranjem želi dobiti na vremenu da se pripreme obave u miru i tišini, bez uzbunjivanja domaće i ruske javnosti. I opet, sve smo to već vidjeli kod Patriota i tenkova.

Neki su već ponudili avione

Poljska je već ponudila svoje F-16 Block 52+. Ukrajinski mediji tvrde da je Varšava spremna isporučiti čak 12 primjeraka. Kažemo čak jer poljsko ratno zrakoplovstvo ima samo 48 F-16 (36 F-16C Block 52+ i 12 F-16D Block 52+) pa bi poklanjanje tuceta aviona bilo zaista velika žrtva. Tim prije jer je isporuka F-35A planirana tek 2024. godine.

Povrh toga 12 F-16, koliko god ti avioni bili dobri, ne bi bitno poboljšali stanje ukrajinskog ratnog zrakoplovstva koje kaže da im treba minimalno 180 aviona. Zbog toga je puno važnija spremnost Varšave da odmah odobri početak obuke ukrajinskih pilota kako bi bili što prije spremni preuzeti avione kad jednom budu isporučeni. Krene li obuka sada, mogla bi biti dovršena sredinom 2024.

Uz Poljsku i Nizozemska je najavila spremnost doniranja F-16 Ukrajini, a sasvim je sigurno da će se uskoro javiti još koja država.

Kao izgledni donator višenamjenskih borbenih aviona Ukrajini sve se više spominje Francuska. Ona naravno ne bi mogla donirati F-16 jer ih nema, pa se kao najvjerojatnija opcija spominje Mirage 2000. Zapravo je to jedina opcija jer bi druga bila Rafale. A to se sigurno neće dogoditi jer ih francusko ratno zrakoplovstvo, zbog politike predsjednika Emmanuela Macrona da prodaje polovne Rafalee, ima sve manje. S druge strane ima oko 100 Miragea 2000 koji bi bio odličan za Ukrajinu.

Mirage 2000

Za razliku od F-16 o kojem se u našoj javnosti govorilo jako puno, Mirage 2000 je nepoznat. Pa evo kratkog opisa. Radi se o višenamjenskom borbenom avionu iste generacije kao i F-16. Po mnogočemu Mirage 2000 je bolji od američkog konkurenta F-16. U neposrednoj zračnoj borbi Mirage 2000 je znatno okretniji od F-16, a to znači i od velike većine potencijalnih protivnika. Mirage 2000 je nastavak tradicije tvrtke Dassault da radi borbene avione s delta krilom.

Da bi mu se dodatno povećala pokretljivost, uporabljen je princip projektiranja sa stražnjom centražom i upravljanje letom preko računala (fly-by-wire). U kombinaciji s delta krilom velike površine i malog specifičnog opterećenja, krila mu daju odličnu okretnost u zraku pri svim brzinama na svim visinama. Zbog toga se smatra jednim od najboljih lovačkih aviona za blisku zračnu borbu, pa nije čudno da su ga hrvatski piloti favorizirali čak i ispred Gripena. O (pre)velikom i (pre)skupom Rafaleu nitko nije ni „sanjao”. Pa eto.

Mirage 2000 je relativno jednostavan za održavanje jer ga pokreće jedan motor SNECMA M53-P20, dostatno snažan za najveću brzinu od 2336 km/h (2.2 Macha) i na razini mora 1110 km/h (1.2 Macha). Za zadaće zračne borbe može se naoružati vođenim projektilima MICA, Matra R550 Magic-II i Matra Super 530D. Ako ukrajinsko ratno zrakoplovstvo dobije Mirage 2000, dobit će odličan lovački avion za blisku zračnu borbu.

Francusko ratno zrakoplovstvo usvojilo je pristup da neće napraviti višenamjenski borbeni avion, već više izvedenica prilagođenih raznim zadaćama. Osnovna lovačka inačica bila je Mirage 2000C, na temelju koje je potom razvijena naprednija inačica Mirage 2000-5. Istovremeno s Mirage 2000C razvijena je i dvosjedna inačica Mirage 2000B koja je zadržala lovačke odlike, ali je dobila i poboljšane mogućnosti napada na ciljeve na zemlji.

Na toj je osnovi razvijena dvosjedna inačica Mirage 2000D koja je dobila mogućnost nošenja širokog spektra projektila zrak-zemlja i laserski navođenih bombi. Za potrebe francuskih nuklearnih snaga razvijena je dvosjedna inačica Mirage 2000N, naoružana krstarećim projektilima s nuklearnim bojnim glavama ASMP-A. Za potrebe francuskih nuklearnih snaga razvijena je dvosjedna inačica Mirage 2000N naoružana krstarećim projektilima s nuklearnim bojnim glavama ASMP-A.

Ako Pariz pristane isporučiti Mirage 2000 Ukrajini, najizglednije su isporuke inačica Mirage 2000-5/2000C i Mirage 2000B. Francusko ratno zrakoplovstvo trenutno ima operativnih 35 prvih i samo 6 drugih. Jedini europski korisnik Miragea 2000 je, uz Francusku, Grčka, od koje nije za očekivati da će se pridružiti donaciji.

Ukrajina bi rado uzela i F-16 i Mirage 2000

Ukrajina bi rado uzela i F-16 i Mirage 2000 (i sve drugo što bi mogla dobiti), ali avion koji ih najviše zanima je Tornado koji nije lovački avion, nego jurišnik projektiran za duboke prodore na vrlo malim visinama. Zbog toga je dobio krila s promjenjivom geometrijom koja omogućavaju prilagođavanje velikom rasponu brzina. Projektiran je za precizne udare po svim vremenskim uvjetima na dobro branjene ciljeve u neprijateljskoj pozadini.

Kako bi to ostvario, mora letjeti na malim i vrlo malim visinama što većim brzinama. Kako bi to što lakše ostvario, mogao je postaviti krila pod kut od čak 67 stupnjeva. Na visi od 100 metara s vanjskim teretom može letjeti brzinom od 1000 km/h. Borbeni polumjer djelovanja mu je čak 1390 km pa bi Ukrajincima omogućio udare na ruske baze gdje su smješteni bombarderi, pa sve do Moskve i dalje.

Želju za Tornadima prvi je javno spomenuo bivši ukrajinski veleposlanik u Berlinu i sadašnji zamjenik  ministra vanjskih poslova Andrij Melnik 17. siječnja, zatraživši od Berlina isporuku čak 93 primjerka. Naravno, reakcija Berlina je bila burna uz odlučno odbijanje.

Bez obzira na to kojom brzinom Ukrajina dobije zapadne borbene avione, ostaje otvoreno pitanje kako će ih braniti, odnosno kako će braniti baze u koje ih namjerava smjestiti. Jer ukrajinski PZO sustav još uvijek se ne uspijeva do kraja uspješno nositi s ruskim napadima krstarećim projektilima. Obrana od balističkih projektila još je slabija, a pojačat će se tek dolaskom Patriota i Aster 30 SAMP/T PZO proturaketnih sustava kojih neće biti dovoljno ni za obranu velikih gradova.

Ponovno se govori da će Iran Rusiji isporučiti balističke projektile malog i srednjeg dometa koji imaju dovoljnu preciznost da unište avione u bazama. Stoga će Ukrajina sa saveznicima morati smisliti kako riješiti taj problem jer je sigurno da će zapadni borbeni avioni biti vrlo visoko na popisu ruskih ciljeva. 

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala



Извор

Најново

ПОВРЗАНИ ОБЈАВИ
КОЛУМНИ

„Забавно е да се игра во Битола“

Голманот на Вардар, Мартин Томовски никогаш во својата...

Кадетското злато остана во Автокоманда

Домаќинот на кадетскиот турнир од Ф4, не залудно...

Младост ја продолжува борбата за второто место во прволигашкиот плеј-оф

Тимот на Младост Богданци пред својата публика не...

Радовиш чекор поблиску до суперлигашки бараж

Екипата на Радовиш пред својата публика одигра според...