Problem s tenkovima nije najveći koji kvari savez Njemačke i Francuske

PRIJE 60 godina njemački kancelar Adenauer i francuski predsjednik de Gaulle potpisali su Elizejski ugovor kojim je stvoreno francusko-njemačko savezništvo, nosivi stup Europske ekonomske zajednica pa potom i Europske unije. Taj je stup još uvijek čvrst iako se na njemu vide ozbiljne pukotine. I nije samo Ukrajina problem. Ima ih još.

Trebala je to biti velebna proslava s više od 300 uzvanika, najvažnijih francuskih i njemačkih političara i uglednika. No nikog, naročito ne novinare, nije zanimalo kako su Adenauer i de Gaulle nešto potpisali prije 60 godina. Zanimali su ih samo sadašnji problemi.

Scholz se pravi mutavim oko isporuke Leoparda Ukrajini

Tako se kancelar Scholz morao po tko zna koji put praviti mutavim na inzistiranje novinara da do kraja pojasni stav njegove vlade oko isporuka Leoparda Ukrajini. Posebice jer je Emmanuel Macron pred njim najavio da će Francuska najvjerojatnije isporučiti tenkove Leclerc.

Samo još da vrh vojske vidi koliko bi to moglo biti i o tome obavijesti ministarstvo obrane, pa onda ministar obrane Macronu predloži brojku. Neće to biti nešto odveć puno jer je francuska vojska spala na tek dvjestotinjak operativnih Leclerca. No važna ja namjera. I povećanje pritiska na Berlin.

Zbog Scholzova vrdanja na kraju je na ta ista neugodna pitanja morala odgovarati ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. A ona je u intervjuu francuskoj TV kući LCI na izravno pitanje hoće li Berlin konačno dozvoliti reizvoz Leoparda 2 u Ukrajini odgovorila: “Za sada to pitanje nije postavljeno, ali da nas pitaju, ne bismo im stali na put.”

I tako još jednom potvrdila ono što znamo – Berlin nema ništa protiv isporuka Leoparda Ukrajini pod uvjetom da ih nitko ništa ne pita pa da onda oni mogu za pet ili deset godina (kad se rat u Ukrajini konačno okonča) otići u Moskvu i tvrditi da oni ne bi ali da ih se nije pitalo. A bome ne bi ni sada dodatno zaoštravali odnose jer usprkos svim sankcijama i problemima njemački izvoz u Rusiju ponovno raste. 

Međutim, nespremnost Berlina da da dozvolu za izvoz Leoparda Ukrajini nije ni približno najveći problem koji kvari francusko-njemačko savezništvo. Primjerice, zajednički francusko-njemački projekt razvoja novog tenka ide tako sporo i traljavo da je njemačka tvrtka Rheinmetall AG samostalno razvila novi tenk Panther KF51 (s potpuno novim topom od 130 mm) te ga ponudila i Bundeswehru i stranim kupcima.

Problem i s razvojem borbenom aviona šeste generacije

Ništa bolja situacija nije ni s razvojem francusko-njemačko-španjolskog borbenog aviona šeste generacije čiji razvoj ozbiljno kasni. Naročito u usporedbi s britansko-talijansko-japanskim projektom Tempest. U međuvremenu je Berlin odlučio kupiti američke avione pete generacije F-35, što nije dobro primljeno u Parizu koji se boji da bi Njemačka mogla odustati od zajedničkih obrambenih projekata.

Tu su i nesuglasice oko jačanja europske obrane koja ne bi ovisila o NATO-u (čitaj Sjedinjenim Državama). Predsjednik Macron snažno zastupa osamostaljenje dok kancelar Scholz nije toliko oduševljen. Ipak su (zapadni) Nijemci udobno živjeli pod američkim “sigurnosnim kišobranom” više od sedam desetljeća.

Novac koji je Njemačka uštedjela na obrani omogućio joj je financiranje jedne od najizdašnijih država blagostanja na svijetu. I skoro svi u Njemačkoj ne vide ni najmanji razlog zašto bi se morali toga odreći. Stoga ne čudi da po najnovijim planovima Njemačka neće ispuniti NATO-ov cilj izdvajanja 2 posto BDP-a za obranu ni do 2033. godine 

Ruska agresija ipak je nešto promijenila u Njemačkoj

Ruska agresija na Ukrajinu ipak je nešto promijenila. Kancelar Scholz je nekoliko dana nakon početka agresija populistički najavio fond od čak 100 milijardi eura isključivo namijenjen opremanju Bundeswehra. Da bi umirio domaću javnost ali i partnere unutar NATO-a. Činjenicu da je njegova vlada pritom “zaboravila” povećati proračunska izdvajanja za vojsku na 2 posto BDP-a nije odveć privlačila pažnju Nijemaca.

Ruske prijetnje pobudile su strah ne samo u Berlinu pa je kancelar Scholz vrlo brzo okupio savez nazvan “European Sky Shield Initiative” od čak 14 država (Hrvatska nije među njima) koje su spremne sufinancirati kupnju proturaketnog sustava koji će zaustaviti ruske balističke projektile.

Problem je što su Nijemci, u želji da što prije dobiju obranu (za najviše pet godina) odabrali izraelsko-američki sustav Arrow 3. Tako su malo naljutili Washington koji je očekivao da će odabrati američki sustav THAAD. 

Macron očekuje da bi europski saveznici trebali kupovati francusko oružje

Ali jako naljutili Pariz koji je očekivao, zapravo bolje rečeno tražio, da se odabere francusko-talijanski sustav Aster 30 Block 2 BMD. No taj je sustav još uvijek u razvoju a Nijemcima (i svim ostalim) se žuri. S druge strane razvoj Arrow 3 sustava je dovršen te je uveden u operativnu upotrebu. Povrh toga smatra se trenutno najboljim proturaketnim sustavom na svijetu. Macron, naravno, očekuje da bi europski saveznici trebali kupovati europsko tj. francusko.

Ima još problema u francusko-njemačkom odnosima. Europske sankcije na ruske energente samo su pojačale razmimolaženja Pariza i Berlina. I dok Nijemci sanjaju o zelenoj tranziciji i gase potpuno ispravne nuklearne elektrane, Pariz se zalaže za gradnju novih. Njemačka nuklearna industrija više nije konkurentna na tržištu, dok francuska jest.

Francuska zadržala jaku nuklearnu industriju

Posljedica je toga što je Francuska zadržala jaku nuklearnu industriju ponajviše zbog potreba gradnje podmornica i nosača na taj pogon. Razvoj nuklearnih postrojenja je skup ali se može itekako dobro isplatiti ako se iskoristi u nuklearnim elektranama.

Što više elektrana veći povrat uloženog. S obzirom da se Europa planira značajno povećati potrošnju električne energije zbog zabrane prodaje automobila i kombija s benzinskim i dizelskim motorima, a koja vrijedi od 2035. godine.

Pariz i Berlin se sve češće optužuju da ona druga strana donosi odluke bez konzultacija. Tako je kancelar Scholz odlučio u Peking otputovati sam, iako je predsjednik Macron inzistirao da odu zajedno.

Berlin deklarativno vodi proeuropsku politiku, ali zapravo samo štiti svoje interese

Pariz je puno glasniji da se manje ekonomske veze s Kinom, dok je za Berlin to vrlo osjetljivo pitanje jer su njemačko-kineski ekonomski odnosi sve jači, a tamošnji industrijski lobi tvrdi da su se već dovoljno žrtvovali zbog ruskih sankcija te da se stoga u kineske veze ne smije dirati.

Malo manje od godine dana od početka ruske agresije na Ukrajinu i Parizu je postalo jasno da će Berlin deklarativno voditi proeuropsku politiku, ali će u stvarnosti štititi isključivo vlastite interese. Stoga ne čudi da je proslava šezdesete godišnjice potpisivanja Elizejskog ugovora bila ponešto mlaka i bez oduševljenja. 

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?



Извор

Најново

ПОВРЗАНИ ОБЈАВИ
КОЛУМНИ

„Забавно е да се игра во Битола“

Голманот на Вардар, Мартин Томовски никогаш во својата...

Кадетското злато остана во Автокоманда

Домаќинот на кадетскиот турнир од Ф4, не залудно...

Младост ја продолжува борбата за второто место во прволигашкиот плеј-оф

Тимот на Младост Богданци пред својата публика не...

Радовиш чекор поблиску до суперлигашки бараж

Екипата на Радовиш пред својата публика одигра според...