Svijet sad zanima nešto drugo, a ne osvajanje sela za koja ni Ukrajinci nisu čuli

UKRAJINSKA ofenziva ušla je u novu fazu. Barem tako tvrdi New York Times u tekstu od 26. srpnja. Zbog toga su vijesti ponovno prepune naziva ukrajinskih sela za koje ni većina Ukrajinca nije čuli prije ruske agresije. A koja su imala tu nesreću da se nađu na crti dodira pa posljedično i u svjetskim medijima.

Nećemo se igrati taktičara i stratega pa analizirati kuda i kako bi ukrajinske snage morale dalje jer to nema smisla. Prvo, zato što Ukrajinci jako čudno vode ovaj rat jer je ukrajinska vojska prepuna problema. Drugo, jer se nešto pita i Ruse koji se, na veliko iznenađenje Ukrajinaca, uporno brane.

Ono što je zaista važno je odgovor na pitanje mogu li ukrajinske snage nastaviti napredovati ili će, kao do sada, stati nakon što osvoje jedno ili dva sela? I onda stajati tjednima.

Kako ćemo znati da je ipak preokret?

Evo primjer – prekjučer su Ukrajinci oslobodili selo Staromajorske. Selo Makarivka, koje se nalazi jedva kilometar sjeverno, Ukrajinci su oslobodili još početkom lipnja. I od onda se nisu pomakli mjesec i pol. Uostalom, prodorom dolinom rijeke Mokri Jali (mokre jele) Ukrajinci neće postići ništa naročito.

No to je već teoretiziranje koje zapravo nikom nije važno. Ako se u narednim danima u vijestima s ukrajinskog bojišta počnu pojavljivati nova imena sela, e to će biti značajan preokret. Naravno, imena sela s juga Ukrajine, a ne s istoka gdje traje ruska ofenziva.

Najveće pitanje je hoće li ukrajinska vojska ostvariti iole važniji uspjeh? Potpuno oslobađanje svih okupiranih teritorija nije izgledno. Neće to promijeniti ni dolazak tenkova Abrams ni aviona F-16 ni bilo kojeg novog oružja.

Prodor je nemoguća misija

Nekoliko većih vojnih uspjeha obnovilo bi potporu Kijevu. I ono najvažnije, Ukrajincima dalo malo bolju poziciju u pregovorima. Do kojih će najvjerojatnije doći jer ukrajinska vojska očigledno nije sposobna izvoditi velike ofenzivne operacije. Prodor ukrajinskih snaga do obala Azovskog mora, ili čak oslobađanje Krima, sada je potpuno jasno, nemoguća je misija.

Druga opcija je rat koji će trajati godinama, a možda i desetljećima. U tom slučaju Ukrajina će i dalje ovisiti o pomoći saveznika. Čije javnosti sve više gube zanimanje za ukrajinski rat.

Što je važnije za svijet?

Trenutno za svijet je puno važnije od toga koliko će sela ukrajinska vojska osloboditi mogućnost nastavka izvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda. Putin je odlučio prekinuti ukrajinski izvoz hrane kako bi ojačao pritisak na Kijev da pristane na pregovore. Pritom je zanemario da je najveći uvoznik ukrajinske hrane Kina. Peking je već počeo pritiskati Moskvu da obnovi sporazum, no Putin još ne popušta. Čeka da cijene žitarica, uljarica i kukuruza krenu rasti. Istom brzinom rast će i nervoza ne samo u Pekingu, nego i globalno. Pa će se povećavati i pritisak na Moskvu, ali i na Kijev.

Nakon izlaska iz sporazuma i višednevnih raketnih napada na ukrajinske luke preko koji se hrana izvozila, rusko ministarstvo obrane otišlo je korak dalje – najavilo je blokadu ukrajinske obale i pregled svih brodova. Bit će to poprilično složena i opasna zadaća. Ruska ratna mornarica nije sama na Crnom moru. Tamo su i ratne mornarice čak tri članice NATO saveza (Turske, Bugarske i Rumunjske). U jednom trenutku Ankara je čak najavljivala da će organizirati konvoje koje će štititi njihovi ratni brodovi. To nije čudno jer je Turska treća po obimu uvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda. Nakon što su još jednom promislili, Turci su odustali od te nakane.

Vrijeme će pokazati koliko će ruska ratna mornarica temeljito provoditi blokadu i hoće li se usuditi zaustavljati baš sve trgovačke brodove, bez obzira na to pod kojom zastavom plove.

Približe li se ruski brodovi još više ukrajinskoj obali, mogli bi imati veliku štetu

Život ruskim posadama mogla bi zagorčati i ukrajinska ratna mornarica. Ruski ratni brod Ivan Hurs napadnut je 24. svibnja ove godine dok je bio 140 kilometara sjeveroistočno od sjevernog ulaza u Bospor. Napala su ga tri borbena besposadna plovila (BBP) kojima su Ukrajinci daljinski upravljali. Od ukrajinskih teritorijalnih voda do mjesta napada ima više od 300 kilometara. Isti ti BBP-i napadaju i matičnu luku Crnomorske flote Sevastopolj. I on je udaljen najmanje 300 kilometara od ukrajinske obale.

Pri napadu na Ivana Hursa jedan je BBP uspio probiti obranu broda i zabiti se u njega. No zbog vrlo male bojne glave nije načinio značajnu štetu. Međutim, približe li se ruski brodovi još više ukrajinskoj obali, BBP-i neće morati nositi tako puno goriva te će više prostora ostati za veće bojne glave.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?



Извор

Најново

ПОВРЗАНИ ОБЈАВИ
КОЛУМНИ

Француски документарен филм за конфискуваната колонијална уметност е победник на Берлиналето

Добитник на Златната мечка за најдобар филм на овогодинешното...

Дивата од модните писти слави 58 роденден: Се трудам да бидам добра

– Благодарна за уште еден сет роденденски свеќички –...

Големо невреме зафати делови од БиХ – училишта и болници останаа без покриви

Силно невреме придружено со силен ветер во текот на...

Димитриевски: ЗНАМ нема да поддржи избор на претседател во Собранието

Вакви барања секогаш доаѓаат во предизборен период, и наводно...