Kafić vas je oderao zbog eura? Postoji jako dobar način da ga kaznite

APSOLUTNO postoje oni koji su uvođenje eura iskoristili za neopravdana poskupljenja. Ali ako kukate o cijeni kave u birtiji, onda ste si sami krivi. Cjenici su javni, a kava u kafiću je ipak statusna, a ne socijalna kategorija.

Znali smo da će biti poskupljenja u prvoj fazi ulaska u eurozonu, no čini se da je najviše kuknjave oko kave u birtijama. To je kategorija kojom se zaista ne treba opterećivati ni država ni bilo tko drugi. Ako u birtijama odluče prodavati kavu po sto eura za espresso, to je njihova stvar. Vaša stvar je ili da odete u drugi kafić ili da tu kavu od sto eura popijete i na Fejsu podijelite kako ste homo balkanikus koji se ne opterećuje novcem.

Kako bi Amerikanci rekli – naivan čovjek je poslovna prilika. Već preko 30 godina živimo u kakvom-takvom kapitalizmu, no čini se da opet zapinjemo s osnovama, pa hajdemo onako, narodski, redom.

Nekim trgovcima svakako ne paše uvođenje eura

U području trgovine ima, kao i drugdje, krasnih i manje krasnih ljudi – onih koji će vam rado prodati proizvod ili uslugu uz primjerenu zaradu i onih koji će vas pokušati zamuljati na sve moguće i nemoguće načine.

Zato i imamo one europske okvire o zaštiti potrošača koje koristite da biste, primjerice, raskinuli ugovor u kojem je terenski prodavač ispred trgovine zaskočio vašu baku i uvalio joj najjači internetski i televizijski paket, koji ona ne gleda.

Imamo tako i propise da se mora staviti i označavanje cijene po kilogramu ili litri – evo jučer sam tako našao da je veliko “obiteljsko pakiranje” po jedinici proizvoda bilo značajno skuplje od onog običnog malog, a čovjek bi naivno pomislio da bi trebalo biti drugačije. U tom smislu sva ova birokracija Europske unije radi dobre stvari. No vratimo na našu priču.

Postoje oni koji su zbog ove promjene, uvođenja eura, gubitnici – ponajviše online trgovine koje su u Hrvatskoj često prodavale jednake proizvode i po 20% skuplje nego u drugim državama Europske unije, računajući upravo da neće svi kupci shvatiti da su ista jakna ili računalo naručeni u Njemačkoj ili Poljskoj s dostavom 15-20% jeftiniji nego naručeni u Hrvatskoj. 

U istu kategoriju stavljamo i nuđenje nižih “istočnih” kategorija tehničke robe, pa je tablet u Njemačkoj i Hrvatskoj 500 eura, no ovaj u Njemačkoj za istu cijenu nudi 50% memorije više. To su stvari koje ćete narednih tjedana brzo pohvatati, ovim našim skupljima za sada ostaje prednost plaćanja u ratama, no ne dvojimo da će se toga sjetiti i veliki distributeri izvan Hrvatske te će ugovoriti s bankama istu mogućnost.

Neki su iskoristili tranziciju računajući na inertnost hrvatskih kupaca

Druga kategorija su trgovci koji su se ovih tjedana zaigrali s cijenama osnovnih namirnica. Hrvati, naime, ne vole mijenjati kupovne navike, posebno naši stariji sugrađani vole svoju pekaru, svoju trgovinu, svoju gospođu ili gospodina na blagajni. Nemojte misliti da se danas kupovne navike ne prate i ne analiziraju. Radi to ekipa s doktoratima koja jako dobro prati što se i kako kupuje.

Ako je procjena da će ljudi nastaviti dolaziti kamo su navikli, i da se poskupljenje još može prebaciti na račun promjene iz kune u euro, onda će mnogi to iskoristiti i podignuti cijene. Posebno će to napraviti u zemlji gdje se malo plaća karticama, gdje cijele kategorije građana plaćaju gotovinom i sada zabrinuto stoje pred blagajnama s njima nepoznatim novčanicama i kovanicama.

Takva poslovna praksa iskorištavanja promjena valute za proguravanje poskupljenja, koristeći inertnost i kupovne navike kupaca, nešto je, naravno, na što trgovac na slobodnom tržištu ima pravo, ali takva praksa je pokvarena i podla. Srećom, imate skoro svugdje i po nekoliko prodajnih lanaca, pa zapamtite tko igra pošteno, a tko podlo. 

Imate i mobilne aplikacije na kojima se mogu uspoređivati cijene i akcije, pa ih i koristite. Nemojte zaboraviti, vaše kupovne navike s druge strane također analiziraju računala.

Najviše buke – oko kafića, pekara i fast foodova

No najviše buke se diglo oko kafića, pekara i prodavaonica brze hrane. Ljudi, što reći oko toga? Pa ne dajte se, da prostite, zajebavati! Ako nečeg u ovoj državi ima na svakom koraku, ima kafića. Ako ima nečeg na svakom drugom koraku, ima pekara i fast food hrane. 

Pa ako je netko cijenu kave digao za dvije-tri kune na račun promjene u euro, umjesto da se nad time zgražate, nemojte ići u takav kafić. Ako su pecivo ili burek 20% skuplji, nemojte ih tu kupovati.

U Hrvatskoj barem takvih objekata ima na svakom koraku, cijene moraju biti jasno izražene i ako vam ne odgovaraju, nitko vas nije puškom natjerao da sjednete u takav kafić i naručite piće u njemu. Ili da baš tu naručite to pecivo koje je čudesno 20% skuplje.

Imate pravo prigovarati jer je netko iskoristio ove dane za nabrzinu podići cijenu kruha, jogurta, maslaca ili kakve od drugih temeljnih namirnica. Oko toga posebno imate pravo prigovarati jer mnogi naši sugrađani neće mijenjati kupovne navike zbog toga, ali ako je u pitanju cijena kave – kava u kafiću nije socijalna kategorija, realno ni životna potreba, a ako u ovoj zemlji nečeg ima, ima kafića. 

Ako su kafići iskoristili ovu promjenu kako bi digli cijene kave i drugog, platite posljednji put i odite tamo gdje će vaš novac više cijeniti. Ako nastavite ići u isti kafić, iako je po kavi dvije-tri kune skuplji, nemate se nikakvo pravo buniti. Štoviše, time pokazujete da vam je ta cijena prihvatljiva i da upravo tu iz nekog razloga želite trošiti svoj novac.

Možda jednostavno nemate financijskih problema?

Moj lokalni kafić je cijenu kave s mlijekom digao za zanemarivih šest lipa, koliko je trebalo za zaokružiti na najbliži iznos u eurima, i naravno da ću i dalje na kavu rado ići tamo. Da su cijenu digli dvije-tri kune, ima u krugu od 50 metara još jedno pet kafića, pa bi me vidjeli neki drugi. Da svi dignu cijenu dvije-tri kune, pa kavu si mogu i kući napraviti i staviti u termosicu. I ne, nije stvar imati ili nemati, nego principa.

Zaista, ako vam je glavni problem poskupljenje kave u kafiću, a i dalje dolazite trošiti novac u taj isti kafić koji je digao cijene, čestitamo, vi u biti nemate nikakvih financijskih problema.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala.