U Hrvatskoj nema privatnih plaža. Ovima koji viču “privat” slobodno se smijte u facu

PONAVLJA se opet i opet – jedan ograničava pristup plaži, drugi stavlja na Booking reklamu da njegova vila ima privatnu plažu, treći se dere da je to njegovo mjesto za kupanje, a četvrti da mu je ćaća napravio taj ilegalni mol i da samo on smije na njega. Pa ponovimo – u Hrvatskoj nema privatnih plaža.

U Hrvatskoj nema dijela mora za kupanje vlasnika vile i njegovih gostiju. U Hrvatskoj nemate ni pravo ostaviti uvečer ručnik (dalm. šugaman) kako biste označili “svoj” dio plaže, slično onome kako svoj teritorij označavaju kućni ljubimci kada idu u šetnju.

Morska obala je na uporabu svim ljudima još od rimskog vremena

Davno je bilo, negdje u doba kada su naši preci o Jadranu znali samo iz priča putujućih pjesnika koji su uvečer uz logorsku vatru i rakijicu pričali o dalekim zemljama i prostorima, kad su rimski pravnici definirali pravni status mora, pa i morske obale. 

Evo prvo u originalu pa ako ste gimnazijalac, možete pokušati sami pročitati: “Et quidem naturali iure communia sunt omnium haec: aer et aqua profluens et mare et per hoc litora maris, nemo igitur ad litus maris accedere prohibetur, dum tamen villis et monumentis et aedificiis abstineat, quia non sunt iuris gentium, sicut et mare.”  

Naš genijalni profesor Ante Romac to je lijepo preveo: “Po prirodnom pravu pripadaju svim (ljudima) ove stvari: zrak i tekuća voda te more, pa stoga i morska obala: nikome, naime nije zabranjeno stupiti na morsku obalu, razumljivo, ako ne dira u kuće, spomenike i građevine koje ne potpadaju pod načela općeg prava.”

Davno su iz ovih krajevi otišli Rimljani, došao je novi narod na obale Jadrana, postade Ilirikum Hrvatska, promijenila se hrpa država, režima, knezova, kraljeva, careva i predsjednika. Jedno je ostalo – morska obala je na zajedničku uporabu svima.

Pomorsko dobro ima tri komponente – podmorska, vodena i kopnena. I dok oko raspoznavanja ovog morskog dijela, morskog dna, podzemlja i mora iznad toga (stručno bi rekli – stupa morske vode) obično nema problema, što se tiče kopnene komponente, morske obale, već se desetljećima javljaju razni nasilnici koji bi barem malo “zapasali”, barem malo uzeli, barem malo drugima ograničili to pravo korištenja morske obale.

Imamo novi, jasniji i stroži Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama

Dobili smo nedavno novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, evo, danas je mjesec dana da je stupio na snagu. Skoro je dvostruko opsežniji od prethodnog iz 2003., znatno precizniji i koliko god se oporba u saboru bunila – bolji od prethodnog. Što se osnova pravnog statusa tiče – uređeno je kao i u prethodnom zakonu, kako se uostalom pomorsko dobro u ovim krajevima uređuje još od doba kada je Gaius Aurelius Valerius Diocletianus iz svoje vikendice gledao prema Braču.

Prema Zakonu, pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Opće dobro – znači da nema titulara vlasništva. Dakle, nije ni privatno, nije ni javno dobro, poput neke državne zgrade ili gradskog zemljišta.

Zakon propisuje: “Pomorsko dobro je izvan pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.” Štoviše, ta odrednica općeg dobra je toliko jaka da u Zakonu izričito piše i kako se nitko se ne može pozivati na zaštitu povjerenja u istinitost i potpunost zemljišne knjige u odnosu na nekretninu koja je pomorsko dobro. Što to znači? Na stotinama i tisućama kilometara obalne crte mijenjala su se carstva i kraljevstva, pa tako i modeli izmjera zemljišta, ponegdje se i sama obalna crta mijenjala, ponešto se i pogrešno upisalo, a ima i mjesta u kojima neki čak imaju vlasničke papire za dijelove koji po zakonu, pravnici bi rekli ex lege, spadaju u pomorsko dobro. No ti upisi nisu važeći i tu treba odrediti granicu pomorskog dobra.

Pojas općeg dobra uz more – temelj je šest metara

Kopneni dio pomorskog dobra je pojas kopna uz more koji je po svojoj prirodi u neposrednoj vezi s morem i prema namjeni i načinu upotrebe služi uobičajenom korištenju i upotrebi mora kao općeg dobra, a širok je najmanje šest metara od crte srednjih viših visokih voda mjereno vodoravno. Može biti i bitno šire, recimo kod široke pješčane plaže, jer morske plaže su u cijelosti pomorsko dobro, može iznimno biti i uže (rub ceste, rub povijesne građevine), ali samo ako se tako odredi.

Osnova upotrebe pomorskog dobra je opća upotreba. To znači da svatko ima pravo služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni. Ako je šetnica na pomorskom dobru – imate pravo tu prolaziti. Ako je plaža – imate se pravo kupati. I to je osnova. Nema nikakvog prava na neke oznake tipa “privat”, “privatna plaža”, “samo za goste” i tako dalje. Postoji, istina, nešto još uvijek aktivnih koncesija za plaže koje isključuju opću uporabu, ali sve su dostupne u Registru koncesija (koga zanima, javan je), ima ih dvadesetak i uglavnom su za plaže ispred nudističkih kampova.

Pomorsko dobro služi svima

Osnova je – pomorsko dobro služi svima i svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom u skladu s njegovim osobinama, prirodom i namjenom. Naravno, ako se malo više koristite općim dobrom, to treba platiti pa već ako imate kakvu brodicu s izvanbrodskim motorom, morat ćete platiti naknadu državi.

No vratimo se na uporabu pomorskog dobra. Ako želite obavljati neku djelatnost koja ne smeta drugima u općoj uporabi (opća uporaba je, dakle, pravilo), primjerice, staviti štand za prodaju suvenira ili sladoleda ili iznajmljivati ležaljke i suncobrane – onda tražite dozvolu na pomorskom dobru (do prije mjesec dana to se zvalo koncesijsko odobrenje). 

Zakon kaže: “Dozvola na pomorskom dobru je upravni akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra.” Bitan je ovaj drugi dio – vi možete nuditi sladoled i sokove, ali nemate se što buniti ako ljudi donesu svoj sladoled i sokove. Vi možete nuditi ležaljke i suncobrane, ali nemate se što buniti ako gosti donesu svoje ležaljke i suncobrane. Štoviše, ne smijete zauzeti cijelu plažu svojim ležaljkama i suncobranima tako da druge ograničite u korištenju općeg dobra, odnosno njihovom pravu da se izležavaju sa svojom ležaljkom ili bez nje. Dozvola ne daje pravo ograničavanja opće uporabe.

Naravno, svako pravilo ima i iznimke – brojne gospodarske aktivnosti na moru traže da se opća uporaba ograniči ili čak isključi. Ne možete se kupati u splitskoj ili riječkoj luci, opasno je. Ne možete se šetkati brodogradilištem. Ne možete ni svoje ručnike staviti ondje gdje je vojna luka. Ne smijete na nekim mjestima glisirati. Ponegdje je i marina, gdje se može pristupiti i šetati danju, ali se noću dijelom zatvara.

Ako uzmemo kao primjer Split – dok se južnim dijelom poluotoka možete slobodno šetati, jedino se u luci nije ni zakonito ni pametno kupati, velik dio sjeverne strane poluotoka je potpuno zatvoren za opću uporabu – tamo je niz luka – vojna, brodogradilišna i neke luke posebne namjene.
Postoje, dakle, mjesta gdje je sasvim zakonito uz morsku obalu postavljena ograda i gdje je tabla sa zabranom pristupa – ali to su dijelovi luka i raznih infrastrukturnih objekata, a ne dijelovi ispred vikendica i vila. 

Gospodarsko korištenje pomorskog dobra obavlja se temeljem koncesije – oni kojima treba njihov komad obale ili mora – jer tako traži priroda posla, postoje sigurnosni i drugi razlozi zbog kojih se pristup mora ograničiti, primjerice, luke, brodogradilišta, marikultura – trebaju imati valjanu koncesiju.

Nema zabrane pristupa ni plažama ispred hotela

Što se morskih plaža tiče, novi Zakon o pomorskom dobru bitno je stroži od starog, prema kojem ste zaista mogli imati plažu samo za svoje goste (premda su to rijetki koristili, poneki turistički kompleks i kamp, ali ne vlasnici pojedinih vikendica i vila). Sada se izričito propisuje: “Morska plaža ne smije se isključiti iz opće upotrebe.” 

Čak i ako je plaža dana u koncesiju, za to je propisano: “Koncesija za javnu plažu u naselju mora se davati tako da cijela plaža bude dostupna svima na korištenje, a na najviše 40% kopnenog i 20% morskog dijela plaže koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana.” Za one izvan naselja postoci su 60% i 40%.

Ima samo jedna iznimka prema kojoj plaže mogu biti isključene iz opće uporabe – ako su koncesije dane javnoj ustanovi u sustavu zdravstva ili ako su korisnici, kako Zakon lijepo kaže, “naturalni turisti”. No budući da i te koncesije trebaju biti javno objavljene, ako netko tu nešto pogrešno napravi, pisat ćemo i o tome.

Stvarno je bilo dosta svojatanja pomorskog dobra – zaustavimo to

Da se vratimo na temu – stvarno je bilo dosta. Svako ljeto čitamo o istim problemima na pomorskom dobru – ovaj zagradio, onaj piše da je privatno, treći da je ćaćino, četvrti smatra ako je stavio ručnik, da mu je to rezervacija za naredna dva tjedna, a peti ako ima dozvolu za najam ležaljki, da ih kupači moraju koristiti. E pa tako ne ide.

Slobodno se kupajte, slobodno koristite naše plaže, slobodno koristite naše more – a ovima koji viču da je to “privat” slobodno se nasmijte u facu i zovite kapetaniju i komunalce, a ako se ti agresivci baš dernjaju, mašu rukama kao neke druge vrste iz reda primata i prijete – lijepo zovite policiju neka smiruje te agresivne uzurpatore i osigura javni red i mir. A javni red i mir tu upravo znači vaše pravo na slobodno korištenje mora i morske obale. 

Dovoljno smo trpjeli svakakvih nasrtaja na pomorsko dobro zadnjih desetljeća, svakakvih uzurpacija, uništavanja, privatizacije i dernjave raznih nasilnika. E pa dosta je bilo! Nepravilnosti prijavljujte nadležnima, objavljujte na društvenim mrežama, pišite novinarima – pomorsko dobro je naše zajedničko i moramo ga zaštititi.

Svaka jadranska plaža, osim ovih vrlo strogih iznimaka (koje se ne odnose na razne vikendice i vile ma koliko njihovi vlasnici vikali: “Znaš li ti tko sam ja?”), na uporabu je svima – pa tko se ranije ustane i stavi ručnik, njegovo je za taj dan. I to vam je cijela priča. Morska obala je zajednička i za uporabu i uživanje namijenjena je svima, domaćim ljudima i turistima. Kako i treba biti.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala



Извор

Најново

ПОВРЗАНИ ОБЈАВИ
КОЛУМНИ

ПОЗНАТИ СОСТАВИТЕ: Македонија со две промени против Црна Гора

Женската младинска репрезентација на Македонија денеска ќе го...

Заврши сонот за четвртфинале, Македонија ќе разигрува за пласман од 9 до 16 место

Женската младинска репрезентација на Македонија на Светското првенство...

Познати се шеширите пред ждрепката и во женската елита

Европската ракометна федерација (ЕХФ) денес ги објави  шеширите...