Ako itko zaslužuje veće plaće, to su medicinske sestre

NAJAVLJEN je prosvjed medicinskih sestara, tehničara i drugih djelatnika u sustavu zdravstva za 11. svibnja u 11 sati ako vlada i Ministarstvo zdravstva ne odgovore na zahtjeve Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara i Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske.

Traži se povećanje platnih koeficijenata za 10 posto za sve zaposlene u zdravstvu, uključujući kuhare/ice, spremačice i ostale tehničke službe.

“Tko je u ustanovama subotom, nedjeljom, blagdanima, popodne, noću, koga možemo vidjeti uz bolesnike? To su medicinske sestre i tehničari i drugi djelatnici u sustavu zdravstva. Mi ne možemo ni bez gospođa koje spremaju ni bez kuhara, bez tehničke službe koja nam radi podršku…”, poručila je Anica Prašnjak, predsjednica glavnog odbora Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara.

>> VIDEO Medicinske sestre: 11.5. je prosvjed. Ako nam vlada ne odgovori, idemo u štrajk

Liječnici dobili veće plaće, medicinske sestre se zanemarilo

Predstavnici sindikata smatraju kako je nepravedno da se zapostavilo medicinske sestre/tehničare i tehničko osoblje prilikom nedavnog povećanja koeficijenata za određena radna mjesta u javnom zdravstvu, kao što su liječnici, farmaceuti, logopedi, biokemičari, psiholozi, nutricionisti i ostala zanimanja.

Medicinskim sestrama/tehničarima i tehničkom osoblju (kuhari, spremači itd.) je obećano povećanje koeficijenta od 3 posto, manje nego liječnicima. “U lipnju dolazi novi Zakon o plaćama javnih službenika i namještenika i njime će se povećati plaće i sestrama i ostalim zaposlenicima u sustavu”, izjavila je za Jutarnji prije nekoliko dana Snježana Krpeta, savjetnica Vilija Beroša za sestrinstvo.

To sindikalnim predstavnicima medicinskih sestara, tehničara i tehničkog osoblja nije dovoljno, pa traže veće povećanje plaća, i to prije sezone, a ne u lipnju. “Tražimo minimum tisuću kuna povećanje. Tražimo minimalno povećanje koeficijenata i da se poštuju pravila kolektivnog ugovora. Svega ima što se ne poštuje iz temeljnog granskog kolektivnog ugovora. Znači, minimum 1000 kuna. 3% nam je uzeto 2013. godine, oni nude da bi dali 3 posto kad bude bilo novca, nakon turističke sezone”, rekla je na konferenciji za novinare Lidija Gavić, sindikalna povjerenica KBC-a Osijek.

Nakon prošlih pregovora, održanih 21. travnja između Ministarstva zdravstva i sindikata, zahtjevi medicinskih sestara/tehničara i tehničkog osoblja za rastom plaća od 10 posto su odbijeni. “Sad u ovom trenutku sigurno neće…”, odgovorio je državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić nakon tih pregovora na pitanje HRT-a o tome hoće li rasti plaće medicinskim sestrama/tehničarima za 10 posto.

Za povećanje koeficijenata liječnicima je u financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje osigurano 88 milijuna eura. Ministarstvo zdravstva tvrdi da za medicinske sestre/tehničare i tehničko osoblje nema dovoljno financijskih sredstava.

Državni proračun se dobro puni zbog rasta cijena, plaća i zaposlenosti

S obzirom na to da je duže vrijeme jasno kako se državni proračun dobro puni, trebalo bi preispitati tezu da nema dovoljno sredstava za plaće medicinskim sestrama. Još u srpnju prošle godine je ministar financija Marko Primorac na Dnevniku Nove TV izjavio da “nema nikakvih problema jer inflatorni učinci pozitivno djeluju na punjenje proračuna”.

U listopadu iste godine je izglasan vladin prijedlog novog proračuna za 2022., prema kojem je rast prihoda povećan za 758 milijuna kuna. Ali stvarni prihodi su rasli još više jer je ukupni prihod smanjen zbog gubitka 5.3 milijarde kuna iz fondova EU zbog nesposobnosti državnih institucija da u roku provedu projekte.

Tako su prihodi od PDV-a u 2022., koji plaćaju građani, narasli za 2.1 milijardu kuna. Prihodi od poreza na dobit, koji plaćaju poduzeća, narasli su za 2 milijarde kuna. Ukupno su prihodi proračuna, ako se zanemari stavka “prihodi od pomoći” koja se primarno odnosi na fondove EU, narasli za 4.4 milijarde kuna.

Kao što je priznao ministar Primorac, državni prihodi su toliko snažno počeli rasti 2022. jer je inflacija bila visoka. Svaki rast cijena je dobra vijest za državni proračun jer su prihodi od PDV-a najvažnija stavka punjenja proračuna, a PDV se plaća kao postotak cijene. Što su veće cijene, to je veći PDV, a time se državni proračun bolje puni.

Prihodi od poreza državnog proračuna su 2021. iznosili 83.65 milijardi kuna, a 2022. 95.47 milijardi kuna. Rast prihoda od 11.82 milijarde kuna je, osim poreza na robu i usluge (PDV i trošarine), rezultat i rasta prihoda od poreza na dobit.

Proračun HZZO-a se dobro oporavlja od pandemije zbog rasta uplata doprinosa

Proračun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) se također dobro puni zbog snažnog rasta plaća u 2022. Nažalost, cijene su rasle više od plaća, pa su realno pale, ali njihov rast je podigao prihode od doprinosa za zdravstveno osiguranje. Točnije, rast plaća i rast ukupnog broja radnika.

Tako je 2022. od doprinosa HZZO ostvario 26.38 milijardi kuna prihoda, 13 posto više nego 2021., kada je ukupni prihod iz doprinosa iznosio 23.36 milijardi kuna. To je novac koji su platili radnici u Hrvatskoj. Tehnički se doprinos za zdravstveno osiguranje broji kao doprinos poslodavca na plaću radnika i iznosi 16.5 posto, ali u stvarnosti on jednostavno smanjuje bruto plaću radnika.

Jasno je da se zdravstveni sustav u Hrvatskoj ne može financirati samo iz doprinosa, pa se velik dio prihoda odnosi na sredstva iz općeg državnog proračuna. Ali država ne može zaraditi novac sama, nego svoje prihode temelji na oporezivanju građana i kompanija. Stoga su i prihodi HZZO-a iz državnog proračuna ustvari sredstva koja su platili građani i kompanije, samo što ne direktno iz plaće (kao doprinosi), nego indirektno kroz oporezivanje potrošnje (PDV i trošarine) te poreza na dobit.

Novca itekako ima

I po tom pitanju je ostvaren napredak jer je 2021. 20.8 posto prihoda HZZO-a dolazilo iz državnog proračuna, a 2022. 14.14 posto. U apsolutnim iznosima to znači da je iz proračuna HZZO-u 2021. plaćeno 6.8 milijardi kuna, a 2022. 4.79 milijardi. To je još uvijek više nego 2019., u apsolutnom i relativnom iznosu, ali je znak oporavka zdravstvenog sustava nakon pandemije. 

Da se očekuje popravljanje financijske situacije narednih godina, otkriva i plan proračuna HZZO-a za razdoblje od 2023. do 2025. U dokumentu “Obrazloženje financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcije za 2024. i 2025.” se jasno navodi kako će zbog rasta plaća, a posljedično uplata doprinosa, snažno rasti prihodi.

“Tako se prihodi od doprinosa za 2023. godinu procjenjuju u iznosu od 3.692.136.855 EUR ili 7.36 posto više u odnosu na tekući plan 2022. godine, za 2024. godinu u iznosu od 3.910.425.264 EUR ili 5.91 posto više, a za 2025. godinu 4.098.258.993 EUR ili 4.80 posto više”, piše u njemu.

Medicinske sestre/tehničari i tehničko osoblje održavaju pokvareni sustav, na njima se ne treba štedjeti

Iluzorno je tvrditi da bilo gdje u Hrvatskoj ima novca. Ni jedan javni sustav u Hrvatskoj nije samoodrživ; ni mirovinski, ni zdravstveni, ni cijeli niz državnih kompanija koje preživljavaju isključivo zahvaljujući novcu iz državnog proračuna.

Ali je isto tako jasno kako su u zdravstvenom sustavu najmanji problem plaće medicinskih sestara i tehničkog osoblja. Da, zdravstvenim sustavom se jako loše upravlja, trom je i neefikasan, osobno poznavanje liječnika ili davanje kuverte je preduvjet normalne zdravstvene usluge, više ljudi radi u birokraciji nego što direktno sudjeluje u liječenju. Ali za to nisu krivi medicinske sestre/tehničari, čistačice, kuhari i drugo tehničko osoblje.

Svi u Hrvatskoj imaju pravo biti ljuti na (ne)kvalitetu javnog zdravstva, ali nema smisla kažnjavati niskim plaćama osobe koje ga pokušavaju održati koliko-toliko funkcionalnim. Dapače, najčešće teret lošeg sustava, korupcije, nepotizma, kafkijanske birokracije, pretrpanosti i sporosti moraju na leđima nositi upravo oni radnici na kojima se želi uštedjeti.

Zašto bi radile za 800 eura u Hrvatskoj kad na par sati od Zagreba mogu dobiti puno više?

Ne treba se čuditi što nedostaje medicinskih sestara u Hrvatskoj. Zašto raditi za 800 eura neto u Hrvatskoj kada se može raditi za daleko veću plaću u Austriji, Njemačkoj ili Italiji, a opet biti na udaljenosti od samo nekoliko sati od Zagreba?

Da, sustav nema dovoljno novca. Ali nikada ga nije ni imao. Pa ipak, situacija je bolja zadnjih nekoliko godina. Ne zbog Beroša ili nekog od prijašnjih ministara zdravstva, nego zbog rasta plaća i zaposlenosti, zbog toga što radnici i poslodavci iz privatnog sektora bolje pune proračun HZZO-a preko doprinosa i državni proračun preko poreza.

Medicinske sestre i tehničko osoblje, koji često nadljudskim naporima moraju osiguravati da se cijeli zdravstveni sustav ne raspadne, zadnji su na kojima treba štedjeti. Glavni problemi zdravstvenog sustava nisu njihovo djelo, nego onih koji sustavom upravljaju.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala



Извор

Најново

ПОВРЗАНИ ОБЈАВИ
КОЛУМНИ

Песот на Бајден ги каснал тајните агенти најмалку 24 пати

Кучето Командер на американскиот претседател Џо Бајден каснало агенти...

„Кога на вашите им викате „јас и Оливер се обезбедивме“ ЈАСНО ИМ Е ДЕКА ГИ ГУБИТЕ ИЗБОРИТЕ“

Во однос на апанажата, кога вашите членови, симпатизери, луѓето...

За оваа изненадувачка придобивка од водата за пиење ретко се зборува

131 Знаеме дека не можете да живеете без вода. Тоа...