Zelenski je donio jako lošu odluku

UPORNI nastavak inzistiranja Volodimira Zelenskog na tvrdnji da farmu u Poljskoj nije pogodio ukrajinski, već ruski projektil vrlo je loša odluka. Kao i uporno odbijanje početka pregovora s Rusima. Iako je lako za razumjeti zbog čega to čini. 

Kad su u Kijevu čuli za poljski incident, odmah su pomislili kako će to iskoristiti da NATO savez još jače uvuku u ukrajinski rat. Ruski napad na jednu od članica NATO-a, bili su potpuno sigurni, bit će sasvim dovoljan da dobiju dodatnu zaštitu koja bi onemogućila daljnje masovne ruske napade krstarećim i balističkim projektilima. Ideja s početka rata o zoni zabrane letenja ponovno se “rodila”, samo sada u nešto drukčijem obliku.

 

Problem je što članice NATO-a, naročito europske, imaju sasvim različit pristup. Stavove i želje Zelenski oblikuje iz skloništa pod udarima stotina ruskih projektila, dok istovremeno sve veći dio europske javnosti smatra da su se NATO i Europska unija više nego dovoljno angažirali u Ukrajini. Bilo kakva pomisao o izravnom uključivanju Zapada nije prihvatljiva nikome zapadno od Ukrajine.

Ponašanje Europe nakon ruske agresije 2014. godine i aneksije Krima bilo je sramotno

Zelenski od početka ruske agresije ima moralistički pristup da je Zapad podjednako kriv kao i Rusija. I ima pravo. Ponašanje Europe nakon ruske agresije 2014. godine i aneksije Krima bilo je sramotno. Predvođene Angelom Merkel sve su europske države prihvatile okupaciju Krima kao gotovu stvar, a kako bi i dalje imale pristup jeftinim ruskim energentima i sirovinama.

Njemačkoj je povrh toga bilo itekako stalo da ne ugrozi pristup ruskom tržištu za svoje proizvode. S druge strane, ni Ukrajina se nije nešto odveć potrudila ojačati vojsku od 2014. do veljače ove godine. U osam dugih godina Ukrajina nije kupila niti jedan važniji borbeni sustav osim tucet borbenih bespilotnih letjelica Bayraktar TB2.

Umjesto da ih ruska agresija na istoku i okupacija Krima ujedini, Ukrajinci su se još više svađali. Krajnja posljedica je da su za predsjednika izabrali glumca bez ikakve političke težine. S obzirom na to, Zelenski se poprilično dobro držao prvih osam mjeseci rata. Doduše, mnogo puta je znao pretjerati i otvoreno napadati (čak i vrijeđati) sve za koje je smatrao da ne podržavaju dovoljno odlučno njegove zahtjeve. Koji se neprekidno povećavaju.

Izjave Zelenskog ne nailaze na odobrenje europske javnosti

Međutim, Zelenski će morati vrlo brzo izaći iz “modus operandi” mučenika i prebaciti se u “mod” vrlo zahvalnog primatelja pomoći koji više ne zahtijeva, već moli. Europska javnost poprilično je iziritirana posljedicama odluka njenih političara, prije svega sankcijama na uvoz ruskog plina i nafte. Posljedice su sve viša stopa inflacije koja pogađa sve širi dio stanovništva. Pa kad se na to pridodaju pokušaji Zelenskog da neistinitim tvrdnjama uvuče NATO još dublje u ukrajinski rat, razumljivo je da to ne nailazi na razumijevanje i odobravanje.

Međutim, Zelenskom nije najveći problem europska javnost, već činjenica da su republikanci uspjeli osvojiti (doduše vrlo tanku) većinu u Zastupničkom domu Kongresa. No i takva mala većina republikancima omogućava da snažno utječu na američku politiku. Doduše, neposredno pred američke izbore Kijev su pohodili mnogobrojni emisari, i republikanski i demokratski, te uvjeravali Zelenskog da će američka podrška Ukrajini ostati postojana. Ali kako kaže poslovica, obećanje ludom radovanje. Tek će prve odluke novog saziva Kongresa pokazati kakav je odnos republikanaca prema Ukrajini. A taj bi mogao biti bitno drukčiji nego do sada.

Vrh američke vojske je nezadovoljan

Tim prije jer je vrh američke vojske sve više nezadovoljan činjenicom da predsjednik Biden nemilice prazni njihova skladišta i magazine, znatno brže nego što ih mogu ponovno napuniti. I pritom iz Kijeva stalno dolaze zahtjevi za sve modernijim oružjem.

U Pentagonu se groze pomisli da bi dio tog suvremenog oružja mogao završiti u ruskim rukama, a onda i u drugim državama. Rusija je Iranu, kao dio sporazuma o iranskim isporukama oružja, već dala britanski protutenkovski projektil NLAW, američki protutenkovski projektil Javelin i protuzračni projektil Stinger.

Sastavni dio PZO raketnog sustava NASAMS su projektili AIM-120 AMRAAM, koji su istovremeno i najvažniji projektil američkog ratnog zrakoplovstva za zračnu borbu. Zbog toga bi u slučaju da samo jedan od ukrajinskih AMRAAM-a završi kod Rusa to bio ogroman udarac ne samo za američko nego i za brojna druga ratna zrakoplovstva.

Iz istog razloga Pentagon je mjesecima uspješno sprječavao isporuke borbenih bespilotnih letjelica MQ-1C Gray Eagle. Ta je bespilotna letjelica već odavno zastarjela, no i kao takva značajno je naprednije od svega što Rusi imaju. Zbog toga ne čudi da Pentagon inzistira da se s letjelica prije isporuke Ukrajini skinu svi iole napredniji sustavi. Pitanje je koliko će tako očerupani orao biti upotrebljiv.

Neobičan potez visokog američkog časnika

Razinu nezadovoljstva američkih oružanih snaga dosadašnjom politikom Bidenove administracije prema Ukrajini javno je pokazao načelnik Združenog stožera američke vojske general Mark Milley, koji je pozvao Kijev da “potvrdi i utvrdi te svoje uspjehe za pregovaračkim stolom”.

Krajnje je neobično da visoki časnik komentira i predlaže političke odluke. Naročito kad se one odnose na drugu državu. Međutim, general Milley očigledno ne vidi kraj ukrajinskim zahtjevima za sve modernijim oružjem i spremnosti predsjednika Bidena da ih zadovolji.

Doduše, nekoliko dana poslije general Mark Milley je značajno reterirao na zajedničkoj presici s ministrom obrane Lloydom Austinom, izjavivši da će Sjedinjene Države podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno. General Milley je doduše pokušao sačuvati obraz ponavljajući tvrdnje kako Ukrajina nema velike izglede da rat okonča pobjedom, ali svima je bilo jasno da je presica organizirana kako bi se pokazalo da politika ima zadnju. Uostalom ministar Austin je naglasio da će Ukrajina sama odlučiti kada je pravo vrijeme za pregovore.

Nezadovoljstvo američkih oružanih snaga zasigurno će naći razumijevanje u Republikanskoj stranci koja se oduvijek smatra puno bliža vojsci od demokrata. A republikanci sad imaju mogućnost, ako ne blokirati, onda jako otežati daljnju pomoć Ukrajini.

Kao vrhovni zapovjednik predsjednik Biden značajni dio pomoći i dalje može slati u Ukrajinu mimo Kongresa. Međutim, dugoročno će ipak morati pronaći kompromis s republikancima. A taj će kompromis zasigurno uključivati i zahtjeve vojnog vrha.

Zelenski može postaviti Putinu neprihvatljive zahtjeve

Zbog svega toga Zelenski bi trebao još jednom razmisliti o tvrdom odbijanju pregovora s Rusima. Pristajanjem na pregovore znatno bi poboljšao svoju poziciju među zapadnjacima, a istovremeno ne bi ništa izgubio. Jer gdje to piše da se tijekom pregovora vojne operacije moraju zaustaviti? Moskva bi, naravno, vrlo rado prvo ispregovarala prekid borbenih djelovanja, pa tek onda nastavak pregovora, no Kijev to može odbiti. Zelenski može postaviti Putinu neprihvatljive zahtjeve pa s nekoliko ofenziva pojačati svoju pregovaračku poziciju.

U narednim mjesecima Zelenski će morati dokazati da je od slučajnog predsjednika postao državnik spreman prilagoditi se novim okolnostima i novim pravilima igre. 

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala



Извор

Најново

ПОВРЗАНИ ОБЈАВИ
КОЛУМНИ

Чаневски одличен, Макаби Ришон од второ место во полуфиналето на плеј-оф

Израелскиот шампион Макаби Ришон Ле Зион, каде што...

Митревски „спушти ролетна“, Порто ја надигра Бенфика на Талески

Македонскиот репрезентативен голман Никола Митревски ја продолжи одличната...